Za trajanja rasprava o prijedlogu i konačnom donošenju Direktive o autorskim i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, kao i rasprave o prijedlogu našeg novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, najviše se prašine dizalo u pogledu odredbi o dijeljenju autorskog sadržaja kojeg učitavaju korisnici na raznim digitalnim platformama. Rijedak je interes nastao za europsku regulativu u praktički svim sferama društva, pogotovo među onima koji se u velikoj mjeri koriste društvenim mrežama u svakodnevnom životu i poslovanju.
Prijedlozi o kojima se nagađalo i o kojima je na kraju postignut konsenzus, iako su se konačna rješenja ispostavila mnogo drugačijima i balansiranijima od onoga što se očekivalo, pretežito nisu bili entuzijastično dočekani u javnosti.
Korisnici su strahovali da će ograničenja dosezati toliko daleko da se neće smjeti koristiti formatima kao što su MEME- ovi ili GIF- ovi, popularni načini prenošenja misli i poruka, najčešće humorističnih, koji se pretežno temelje na isječcima iz serija, filmova i drugih izvora popularne kulture.
Mnogo je govora bilo o strahovima od cenzure, ograničavanju protoka informacija, ograničavanju slobode izražavanja i raznih vidova kreativne slobode. Na strani korisnika stvorilo se uvjerenje kako će im biti onemogućeno dijeljenje sadržaja ako ga nisu sami stvorili.
S druge strane, digitalni servisi su od sebe nastojali otkloniti odgovornost smatrajući da oni samo osiguravaju prostor za razmjenu te nisu dužni kontrolirati sadržaj. No, slično kao što se rasplinulo nekadašnje uvjerenje da sadržaj na društvenim mrežama i drugim platformama gdje korisnici imaju glavnu ulogu u njegovu učitavanju i promociji ne bi trebao podlijegati nikakvoj kontroli platforme, a sve u ime slobode govora i izražavanja, u sličnom se smjeru ipak krenulo i po ovom pitanju. Ipak je usuglašeno da postoje granice takvih „ sloboda“ kada je rezultat npr. govor mržnje, diskriminacija, pozivanje na nasilje i sličan sadržaj. Danas ti servisi imaju zaposlenike koji kontroliraju i odlučuju o dopuštenosti sadržaja na dnevnoj bazi. Kada se radi o autorskim i srodnim pravima njihovih nositelja, jednako je važno da ona budu zaštićena u mjeri u kojoj to zaslužuju i moraju biti, da se osiguraju mehanizmi kontrole te da se uspostavi nečija odgovornost za iskorištavanje tuđih djela, a uz istovremeno zadržavanje slobode izražavanja i informiranja na najvišoj razini.
Potrebno je bilo prvo stvoriti svijest, a potom naći adekvatan regulatorni okvir koji bi svim dionicima bio prihvatljiv, a ipak osigurao i da autori konačno dobiju ono što im pripada iz korištenja njihovih djela, odnosno da dobiju mehanizme autonomnog odlučivanja o tome smiju li se njihova djela koristiti ili ne.
Godinama to nije bio slučaj i nositelji prava nisu mogli pratiti te naplaćivati korištenje svog sadržaja. Došlo je do stvaranja tzv. vrijednosnog jaza, odnosno ogromne dobiti na strani davatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta, a gotovo nikakve profitabilnosti od istoga na strani nositelja prava na korištenim djelima.
Iz svih spomenutih problema Direktiva je nastojala naći izlaz istodobno poštivajući u najvećoj mjeri interese i prava svih uključenih strana. Najvažnija je uspostava pravednog sustava koji u stvarnosti i praksi kvalitetno funkcionira, a to je jedino moguće ako ničija prava nisu ugrožena ili zanemarena te svatko iz svoje pozicije može ostvarivati svoje legitimne interese, u ovom slučaju uključujući nositelje prava, pružatelje usluga te korisnike tih usluga.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih odredbi koje je uveo novi zakon po ovom pitanju.
Novo pravo autora
Zakon radi zaštite prava autora u spomenutom okruženju uvodi pojam tj. isključivo pravo davanja pristupa javnosti autorskim djelima koja su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
Radi se o specifičnom vidu prava priopćavanja javnosti kao isključivog imovinskog prava autora za koje je uvijek potrebno njegovo odobrenje u obliku ugovora ili na drugi način, osim u slučajevima u kojima je zakonom drugačije uređeno.
Digitalni servisi i platforme na koje se ove odredbe primjenjuju su davatelji usluga informacijskog društva, na način koji su definirani Zakonom o elektroničkoj trgovini. Na tu se definiciju nadograđuje pojam davatelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima. Glavna ili jedna od glavnih svrha poslovanja davatelju usluge u ovom je slučaju davanje pristupa javnosti velikim količinama autorskih djela koja su učitali njegovi korisnici, koje on onda organizira i promovira u svrhu ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.
Važna je sastavnica ostvarivanje imovinske ili komercijalne koristi, tako da pružatelj usluge koji pohranjuje i dijeli velike količine autorskih djela na temelju doprinosa svojih korisnika neće podlijegati ovim odredbama ako istu ne ostvaruje niti je ima za cilj ostvarivati ovim putem. To se odnosi na, među ostalim, neprofitne online enciklopedije te znanstvene ili obrazovne repozitorije, uključujući platforme za razvoj i dijeljenje računalnih programa otvorenog koda kao i razne usluge u oblaku koji služe za pohranu podataka.
Odgovornost je na platformi
Platforme koje pružaju opisane usluge donošenjem Direktive i novog Zakona postaju odgovorne provjeriti i osiguravati da je učitani sadržaj slobodan za korištenje, da je zakonito pribavljen i da su sva prava autora poštivana. Za davanje pristupa javnosti djelima koja su učitana platforma je dužna pribaviti odobrenje autora. On takvo odobrenje nije dužan dati niti je dužan sklopiti ugovor, ali je kada traži uklanjanje svojih djela koja su već postavljena dužan obrazložiti svoj zahtjev.
Dano odobrenje u sebi će nužno obuhvaćati i pravo umnožavanja te drugih modaliteta priopćavanja javnosti koji po prirodi stvari ovom prethode.
Važna je i odredba Zakona u kojoj je naglašeno kako ugovori moraju pravedno odražavati razumnu ravnotežu između obiju strana, što ce zasigurno u praksi biti predmet tumačenja i eventualnih revidiranja ugovora, pogotovo u slučajevima kad određenim autorima naglo poraste popularnost pa time i razina dobiti koju posredno donose platformi.
U istom je članku istaknuto da autori moraju primati primjerenu naknadu za svoj rad. Za tu, kao i ostale svrhe, autor koji je sklopio ugovor ima pravo zahtijevati podatke o korištenju djela na koja se ugovor odnosi.
Obveze platformi i mogućnost oslobođenja od odgovornosti
Ako davatelj usluga nije nabavio potrebno odobrenje autora bit će odgovoran za neovlašteno priopćavanje djela. On se može te odgovornosti osloboditi ako dokaže da je uložio najbolje napore da ga ishodi te da je postupao u skladu s najvišim profesionalnim standardima u okviru svoje industrije.
Nadalje, ako je zatraženo uklanjanje sadržaja dužan je dokazati da je u skladu s navedenim standardima postupao žurno te istovremeno spriječio daljnja učitavanja djela.
Sve se procjenjuje ovisno o trošku mjera koje se trebaju poduzeti, vrsti usluge i djela o kojima se radi u konkretnom slučaju te publici odnosno dosegu same platforme.
Odgovornost proporcionala širini utjecaja, stupnju zarade i popularnosti
Na nove davatelje usluga koji ne ostvaruju određenu razinu profita primjenjuje se blaži režim zahtjeva za oslobođenje od odgovornosti. Točnije, oni servisi koji su prisutni na tržištu kraće od 3 godine te ne ostvaruju više od 10 milijuna eura u godišnjem prometu dužni su samo uložiti najbolje napore da ishode odobrenje autora te, ako prime obrazložen zahtjev autora za uklanjanjem sadržaja, žurno postupiti da bi ga uklonili ili onemogućili pristupanje djelu. Razumna je to razlika u tretmanu, s obzirom na resurse i mogućnosti kontrole kojom na tom stupnju razvoja poslovanja oni mogu raspolagati, u odnosu na neke razvijenije servise koji već čine svakodnevicu većine stanovništva.
Ipak, ako broj korisnika takvog servisa u jednom mjesecu pređe broj od 5 milijuna, i oni će morati uz najbolje napore spriječiti daljnja učitavanja djela.
Prerade djela
Na platformama kao što je YouTube već je dugogodišnja pojava da korisnici učitavaju glazbena djela s vlastitim interpretacijama koja predstavljaju u obliku videosadržaja, kolaža, ili videozapisa s tekstovima pjesama. Na društvenim se mrežama dijele videospotovi, slike, tekstovi i druga djela koja pripadaju svojim autorima ili drugim nositeljima prava, a bez poštivanja nekad i najosnovnijeg, moralnog prava autora, na priznanje autorstva. Nadalje, ugroženo je bilo i pravo integriteta, prava autora da se protivi uništenju ili sakaćenju svog djela, kao i pravo na čast i ugled; inzistiranja da se djelo ne koristi na način koji istome šteti. Radi se o moralnim pravima, kojih se autor ne može odreći niti drugome prepustiti njihovo ostvarivanje i korištenje. U odnosu na ova moralna prava potrebno je napraviti distinkciju s pravom prerade kao isključivim imovinskim pravom autora.
U pitanje se dovodi i imovinsko pravo prerade djela, kao bilo koja vrsta prilagođavanja, obrade ili preinake autorskog djela. Takvi su slučajevi relativno česti kad govorimo o načinu na koji funkcionira dijeljenje sadržaja i odnos prema njemu od strane korisnika na internetskim platformama.
Ovlaštenom preradom može, ali ne mora nastati novo autorsko djelo. Ako djelo koje je stvoreno preradom ima značajke koje ga čine autorskim djelom i predstavlja intelektualnu tvorevinu individualnog karaktera, zaštićeno je kao samostalno autorsko djelo.
Naprotiv, ne smatraju se originalnim intelektualnim tvorevinama i ne uživaju autorskopravnu zaštitu neznatno prerađena, prilagođena ili glazbeno obrađena glazbena djela u odnosu na koja je istekla zaštita autorskim pravom.
Odobrenje za prerade djela platforma isto tako mora dobiti od autora, i to putem kolektivnog sustava ostvarivanja prava, ali isključivo ako ima sva prethodno nabrojana prava kao preduvjete, odnosno pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti.
Ono što je uvedeno u odnosu na preradu, s obzirom na specifičnost korištenja, jest odvajanje često preklapajućih imovinskih prava prerade i moralnog prava integriteta. Ako je dato imovinsko pravo prerade, autor nema pravo, iako je njegovo moralno pravo integriteta neotuđivo i takvim ostaje, prigovora na promjene na djelu učinjene temeljem tog prava, ako su izmjene u skladu s ciljem zbog kojeg je odobrio preradu.
To će u svakom konkretnom slučaju ovisiti o pojedinostima, posebice o vrsti djela, načinu i vrsti prerade, eventualnom stvaranju novog autorskog djela i drugim pitanjima.
Za korisnike
Važno je da mehanizmi kontrole sadržaja odnosno poštivanja autorskih prava I postojanja njihovih odobrenja ne narušavaju pravo na privatnost korisnika. Pored već uspostavljene tehnologije, a još više po implementaciji ovih mjera, ne može se reći da to pravo može postojati u apsolutnom obliku i ne biti neograničeno. No takva ograničenja moraju biti proporcionalna ciljevima koja se njima postižu.
Zato je Zakon po uzoru na već spomenutu Direktivu uveo neke dodatne odredbe po ovom pitanju. U suštini, propisano je da ispunjavanje obveza platformi te suradnje autora i platformi u međusobnom izvještavanju ne smiju dovesti do opće obveze praćenja ( aktivnosti na platformi, korisnika ili bilo koje druge varijable). Isto tako, one ne smiju dovesti do toga da se ciljano identificiraju pojedini korisnici niti da se prikupljaju i obrađuju osobni podaci izvan okvira Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR-a).
S ciljem zaštite korisnika u novouređenom sustavu, uređen je sustav prigovora na koje davatelji usluga, odnosno digitalne platforme, moraju odgovarati žurno i djelotvorno kada dođe do zabrane pristupa djelu ili njegova uklanjanja.
Pritužbe se moraju rješavati odmah po primitku, a u slučaju automatiziranih odluka o uklanjanju, uvijek moraju biti podložne ljudskoj provjeri. Korisnici, pored drugih postupaka, uključujući sudske, imaju pravo pokrenuti postupak pred Vijećem stručnjaka za naknade na području autorskog i srodnih prava.
Platforme moraju uspostaviti nove uvjete poslovanja te su dužne obavijestiti korisnike o svim relevantnim pojedinostima koje se na njih odnose.
Ako imate nedoumice u primjeni bilo kojeg od ovih instituta u svom radu, trebate koristiti neko djelo, a niste sigurni smijete li to činiti na određeni način, ili imate druge slične potrebe, slobodno se obratite Hrvatskoj autorskoj agenciji. Budući da se postavljaju mnoga pitanja koja su otvorena i još im preostaje da budu potvrđena i uspostavljena u praksi, zajedno učimo te iz dana u dan radimo na tome da što bolje razumijemo i vladamo predstavljenom problematikom. U svakom slučaju, sigurni smo da vam možemo asistirati s bilo kakvim specifičnim pitanjem, nejasnoćom ili idejom te zajedno naći najprikladnija rješenja za svaki problem, čak i kada su ona u našem pravnom sustavu još neistražena.
